Rana razvojna podrška i rana intervencija
Rana intervencija u djetinjstvu (RID) obuhvaća proces informiranja, savjetovanja, edukacije i podrške djeci koja imaju teškoće u razvoju ili kod koje postoji faktor rizika za razvojno odstupanje, uslijed bioloških ili okolišnih faktora. Rana razvojna podrška je vrsta usluge definirana unutar sustava socijalne skrbi koja uključuje stručnu pomoć i podršku djetetu te stručnu savjetodavnu pomoć roditeljima i drugim članovima kada je kod djeteta u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne teškoće. Obuhvaća djecu od rođenja do 7. godine života.
Rana intervencija u djetinjstvu predstavlja skup stručnih postupaka i usluga namijenjenih djeci s razvojnim teškoćama ili rizikom za njihov razvoj, kao i njihovim obiteljima, u najranijoj životnoj dobi – od rođenja do najčešće treće godine života. Ključna značajka rane intervencije je pravovremeno prepoznavanje razvojnih odstupanja te pružanje podrške koja može značajno utjecati na djetetov daljnji razvoj i kvalitetu života.
Cilj rane intervencije nije samo rad s djetetom, već i osnaživanje roditelja i obitelji kako bi se stvorilo poticajno okruženje za učenje, igru i rast. Suvremeni pristup ranoj intervenciji temelji se na obiteljski usmjerenom pristupu, u kojem je primarni cilj osnaživanje roditelja i obitelji kao aktivnih sudionika u djetetovu razvoju. Rana intervencija ne obuhvaća samo rad s djetetom, već i stvaranje poticajnog okruženja za učenje, igru i rast unutar svakodnevnog života obitelji. Tradicionalni multidisciplinarni pristup, u kojem stručnjaci djeluju neovisno jedni o drugima, sve se više zamjenjuje interdisciplinarnom suradnjom, koja omogućuje usklađeno djelovanje različitih stručnjaka. Kroz takvu suradnju teži se razvoju transdisciplinarnog modela, u kojem se uloge stručnjaka preklapaju, a obitelj je ravnopravan i aktivan član stručnog tima. Stručnjaci koji sudjeluju u ranoj intervenciji mogu biti liječnici specijalisti različitih grana, logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, fizioterapeuti i socijalni radnici, koji zajedno s roditeljima kreiraju individualizirani plan podrške.
Učinkovitost rane intervencije potvrđena je brojnim istraživanjima ali što je od izuzetne važnosti u praksi. Pokazalo se da djeca koja dobiju podršku u prvim godinama života imaju veće šanse za bolju prilagodbu tijekom odrastanja, razvoj i održavanje socijalnih vještina i samostalnost u odrasloj dobi. Također, smanjuju se troškovi dugoročnih terapija i potrebe za institucionalnim oblicima skrbi.
Rana intervencija temelji se na principima holističkog pristupa, poštivanja individualnih potreba svakog djeteta, suradnje s obitelji i uključenosti u zajednicu. Ulaganje u najranije godine života djeteta jedno je od najučinkovitijih ulaganja u budućnost – jer upravo tada razvoj mozga i potencijala dostiže najvišu razinu plastičnosti i osjetljivosti na podršku iz okoline.
U konačnici, rana intervencija u djetinjstvu nije samo stručna mjera – ona je izraz društvene brige, odgovornosti i solidarnosti prema najranjivijima među nama.
Rana intervencija u Hrvatskoj prvi je put formalno definirana Zakonom o socijalnoj skrbi 2011. godine. Prema ovom zakonu, rana intervencija je „stručna poticajna pomoć djeci i stručna i savjetodavna pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelje za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta”.
Ova definicija usklađena je s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska ratificirala 2007. godine, a koja naglašava pravo svakog djeteta na pravovremenu i kvalitetnu podršku u razvoju.
Rana intervencija u Republici Hrvatskoj uključuje više sektora:
• Zdravstvo: pedijatri, neonatolozi, neuropedijatri, logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i drugi stručnjaci u zdravstvenim ustanovama sudjeluju u ranom prepoznavanju i dijagnostici razvojnih teškoća.
• Socijalna skrb: ustanove u tom području koordiniraju i pružaju usluge rane intervencije, savjetovanje i podršku obiteljima.
• Obrazovanje: Stručnjaci iz područja edukacijske rehabilitacije, psiholozi, logopedi, pedagozi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju sudjeluju u planiranju i provedbi individualiziranih programa za djecu.
• Civilni sektor: Udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu aktivno sudjeluju u razvoju i promociji usluga rane intervencije.
Usluge rane intervencije pružaju se u ustanovama socijalne skrbi, centrima za pružanje usluga u zajednici, udrugama, vjerskim zajednicama, te drugim pravnim osobama i obrtnicima koji pružaju socijalne usluge. Rana intervencija je od izuzetne važnosti u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja gdje se sustavno, planirano i individualizirano provode aktivnosti s djecom s teškoćama.
Unatoč postojećem zakonskom okviru, sustav rane intervencije u Hrvatskoj se suočava s nekoliko izazova:
• Nepovezanost sektora: nedostatak koordinacije između zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja otežava pružanje sveobuhvatne podrške djeci i obiteljima.
• Geografska neravnomjernost: usluge su često koncentrirane u većim urbanim sredinama, što otežava pristup obiteljima u ruralnim područjima.
• Nedostatak stručnjaka: postoji manjak educiranih stručnjaka za ranu intervenciju, što utječe na kvalitetu i dostupnost usluga.
• Nedostatak jedinstvenog sustava: Trenutno ne postoji jedinstveni nacionalni sustav koji bi koordinirao sve aspekte rane intervencije, što dovodi do fragmentacije usluga.
Kako bi se poboljšao sustav rane intervencije potrebno je:
• Uspostaviti jedinstveni nacionalni sustav: Koordinacija između različitih sektora kako bi se osigurala sveobuhvatna i pravovremena podrška djeci i obiteljima.
• Povećanje broja stručnjaka i cjeloživotna edukacija postojećih stručnjaka: Povećanje broja educiranih stručnjaka za ranu intervenciju te jačanje kompetencija odgojitelja kroz specijalizirane programe cjeloživotnog učenja.
• Decentralizacija i mobilnost usluga: Razvoj usluga u manjim sredinama kako bi bile dostupne svim obiteljima, bez obzira na mjesto stanovanja.
• Informiranje i podrška obiteljima: Pružanje jasnih i dostupnih informacija obiteljima o dostupnim uslugama i pravima te podrška obiteljima.
Rana intervencija u Istarskoj županiji predstavlja primjer aktivnog pristupa u Hrvatskoj. Istarska županija je prva u zemlji izradila Plan rane intervencije u djetinjstvu, usmjeren na pravovremenu i stručnu skrb za djecu s razvojnim rizicima i teškoćama, kao i podršku njihovim obiteljima. Ciljevi plana uključuju smanjenje vremena između sumnje na razvojni rizik i dijagnoze, ubrzanje pristupa terapijama te uspostavu interdisciplinarnih timova koji pružaju sveobuhvatnu podršku obiteljima.