Tijekom ljetnih mjeseci posebnu pozornost potrebno je posvetiti prizemnom odnosno troposferskom ozonu (O₃), sekundarnoj onečišćujućoj tvari koja se često pojavljuje u povišenim koncentracijama upravo tijekom razdoblja visokih temperatura i intenzivnog Sunčevog zračenja.
U mediteranskim područjima Europe, uključujući i Hrvatsku, epizode povišenih koncentracija prizemnog ozona predstavljaju jedan od najizraženijih problema kvalitete zraka tijekom ljetnog razdoblja. Znanstvena istraživanja pokazuju da su južna Europa i područje Mediterana među najosjetljivijim regijama Europe na pojavu visokih koncentracija ozona zbog specifičnih klimatskih i meteoroloških uvjeta.
Što je ozon?
Ozon (O₃) je plin sastavljen od tri atoma kisika koji se pojavljuje u stratosferi i troposferi.
U stratosferi, na nadmorskoj visini od približno 10 do 50 kilometara, ozonski sloj ima važnu zaštitnu funkciju jer apsorbira najveći dio štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. S druge strane, prizemni odnosno troposferski ozon smatra se sekundarnim onečišćujućim tvarima te može imati nepovoljan učinak na zdravlje ljudi, vegetaciju i ekosustave.
Troposferski ozon se ne emitira izravno u atmosferu, već nastaje složenim fotokemijskim reakcijama između dušikovih oksida (NOₓ) i hlapivih organskih spojeva (VOC) pod utjecajem sunčevog zračenja. Glavni izvori prekursora ozona su cestovni promet, industrijska postrojenja, brodski promet, energetski sektor te određeni biogeni izvori, primjerice vegetacija koja emitira prirodne hlapive organske spojeve.
Zašto se koncentracije ozona povećavaju ljeti?
Povišene koncentracije prizemnog ozona najčešće se javljaju tijekom toplog dijela godine, posebice od svibnja do listopada. Razlog tome su meteorološki uvjeti koji pogoduju njegovom stvaranju:
• intenzivno Sunčevo zračenje;
• visoke temperature zraka;
• stabilna atmosfera i slabo strujanje zraka;
• dugotrajna anticiklonalna razdoblja;
• pojava kopnenih i morskih povjetaraca koji mogu prenositi onečišćujuće tvari i njihove prekursore na veće udaljenosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da su upravo visoke temperature i snažno Sunčevo zračenje među najvažnijim čimbenicima koji utječu na povećanje koncentracija prizemnog ozona. Klimatske promjene, koje dovode do češćih i intenzivnijih toplinskih valova, dodatno povećavaju rizik od pojave epizoda visokih koncentracija ozona tijekom ljeta.
Područje Istarske županije
Istarska županija posjeduje nekoliko obilježja koja tijekom ljetnih mjeseci mogu pogodovati nastanku povišenih koncentracija prizemnog ozona:
1. Mediteranska klima – ljeta su topla, sunčana i često obilježena dugotrajnim razdobljima stabilnog vremena.
2. Intenzivan turistički promet – tijekom ljetne sezone višestruko se povećava broj vozila, a time i emisije dušikovih oksida i drugih prekursora ozona.
3. Pomorski promet – povećani promet putničkih brodova također doprinosi emisijama dušikovih oksida.
4. Morsko-kopnena cirkulacija zraka – karakteristični dnevni vjetrovi mogu transportirati prekursore ozona i omogućiti njegovo stvaranje i na područjima udaljenima od glavnih izvora emisija.
5. Regionalni transport onečišćenja – ozon i njegovi prekursori mogu se prenositi na velike udaljenosti, pa koncentracije izmjerene u Istri nisu isključivo posljedica lokalnih izvora emisija.
Moguće povišene koncentracije tijekom predstojećeg ljetnog razdoblja
S obzirom na očekivane ljetne meteorološke uvjete – visoke temperature, povećan broj sunčanih sati i moguće toplinske valove – tijekom predstojećeg ljetnog razdoblja na području Istarske županije postoji mogućnost pojave epizoda povišenih koncentracija prizemnog ozona.
Najveći rizik od povišenih vrijednosti obično se javlja:
• tijekom toplinskih valova;
• u poslijepodnevnim satima, kada je intenzitet Sunčeva zračenja najveći;
• tijekom razdoblja slabog vjetra i stabilne atmosfere;
• nakon nekoliko uzastopnih sunčanih dana.
Iako kratkotrajna prekoračenja ne moraju nužno predstavljati ozbiljnu prijetnju za opću populaciju, određene skupine stanovništva osjetljivije su na povećane koncentracije ozona.
Utjecaj na zdravlje ljudi
Prizemni ozon snažan je oksidans koji može izazvati:
• nadraženost očiju i dišnih putova;
• kašalj i osjećaj stezanja u prsima;
• smanjenje plućne funkcije;
• pogoršanje simptoma astme i kronične opstruktivne plućne bolesti;
• povećanu osjetljivost na respiratorne infekcije.
Posebno su osjetljivi:
• djeca;
• starije osobe;
• osobe koje boluju od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti;
• osobe koje tijekom ljeta obavljaju intenzivne aktivnosti na otvorenom.
Utjecaj na okoliš
Povišene koncentracije ozona mogu imati negativne posljedice i na prirodne ekosustave:
• smanjenje fotosinteze;
• oštećenje listova i vegetacije;
• smanjenje poljoprivrednih prinosa;
Preporuke građanima tijekom epizoda povišenog ozona
U razdobljima kada se očekuju povišene koncentracije prizemnog ozona preporučuje se:
• pratiti obavijesti o kvaliteti zraka i meteorološka upozorenja (https://iszz.azo.hr/iskzl/ ; https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_model¶m=prog_kz)
• izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom u poslijepodnevnim satima;
• posebno zaštititi djecu, starije osobe i kronične bolesnike;
• koristiti javni prijevoz ili druge oblike održive mobilnosti kako bi se smanjile emisije prekursora ozona.